Home Mail

Priča o...

Vino VI


Uvod i čaše
Vrste grožđa
Vinograd
Izrada i vrste vina
Posebni tipovi
Okus
Savjeti

Otvaranje, točenje i služenje vina
Ne želeći se raditi previše pametnima, dajemo vam par savjeta vezanih za otvaranje, točenje i služenje vina.

Kako se otvara vino?
Izrežete zaštitnu plastičnu kapicu, skinete je, obrišete čep vlažnom krpom i otvorite otvaračem (vadičepom). Vino točimo polako i uvijek manje od pola čaše. Ukoliko pri otvaranju slomijete čep, postoje i posebne sprave za izvlačenje polomljenog čepa. Ukoliko ne posjedujete ništa slično, elegantno gurnite čep u flašu i frendovima tvrdite da to daje dodatni okus vinu ;o)))

Posebno naglašavamo da se šampanjac ne otvara tako da čep i pjena izlete i poliju sve prisutne (osim možda u trenutku prelaska Stare u Novu godinu), već se na čepu drži prst dok se otvara. Zapamtite da je cilj sačuvati mjehuriće. Kada točimo šampanjac, točimo ga polako jer ako ga točimo naglo - ništa od mjehurića, a pjena prelazi rub čaše i razlijeva se po stolnjaku.

Koliko vino treba biti hladno?
Bijela vina i rose je bolje konzumirati hladna no ne treba pretjerivati. Dovoljno je jedan do dva sata u frižideru. Što se tiče crnih vina, ona se služe na sobnoj temperaturi ako su puna i jaka dok se mlada, laka crna vina mogu i malo ohladiti.

Kako se proba vino?
U restoranu ste sa posebnom osobom i konobar donosi vino. Prema bontonu, ukoliko je za stolom više muških osoba, konobar na temelju osobne procjene vino toči najstarijem muškarcu za stolom. Ukoliko ste za stolom samo vi i voljena osoba (ženskog spola), čast kušanja vina pripada vama. E, sad, uzmete gutljaj, zadržite ga u ustima i udahnete zrak kroz zube, da pređe preko vina i izdahnete kroz nos. Ovako ćete osjetiti i okus i miris. Onda u svakom slučaju kažete "odlično je" ili nešto slično, jer ako ovo čitate znači da niste stručnjak pa najčešće ne možete baš reći zašto je neko vino dobro ili ne. Osim toga, ako i vratite vino, morat ćete ga platiti (uglavnom ustaljena praksa), a ne vjerujemo da ste u situaciji da plaćate više nego što morate. Ovo, naravno, ne vrijedi ukoliko je vino zaista toliko loše kvalitete da ga i vi kao laik možete svrstati u kategoriju "smeća".

Zanimljivosti
:: Čaša za šampanjac će proizvoditi više mjehurića ako unutrašnji zidovi nisu sasvim glatki jer neravnine pomažu oslobađanje ugljičnog-dioksida.
:: Madam Pompadour je izjavila kako je šampanjac jedino vino posle koga žena ostaje lijepa.
:: U 19. stoljeću bila je česta pojava da flaše sa šampanjcem eksplodiraju pa su radnici u podrumima su nosili zaštitne maske.
:: Brzina čepa od šampanjca je 13 m/s pa pripazite kako usmjeravate grlić boce dok ga otvarate.
:: Dom Perignon je bio monah za koga se smatra da je izmislio šampanjac. No, kao i sve sjajne stvari u svijetu, otkriće je bilo posve slučajno jer je on želio napraviti vino koje će biti ravnopravan rival burgundcu.
:: Prije no što su se dosjetili da se kalemljenjem bore protiv Phylloxera vastatrix, gljive koja je opustošila europske vinograde u 19. stoljeću, ljudi su se protiv gljivica borili egzorcizmom i sličnim vradžbinama.
:: Znanost o vinovoj lozi se zove ampelografija.
:: Svake godine u Francuskoj se objavljuje datum službenog početka berbe, a prije toga se ne smije započeti s branjem.
:: Kolekcionar vinskih etiketa službeno se zove vintitulist.
:: Platon je smatrao da mladići do 18 godina ne bi uopće smjeli piti vino, jer "ne bi trebalo dodavati vatru na vatru".
:: Da se kvaliteta grožđa povećava ako potkrešemo lozu otkrio je u 4. stoljeću biskup od Tursa. Njegov magarac je, ostavljen bez nadzora, pojeo dio vinograda, nakon čega je vinova loza proizvela kvalitetnije grožđe. Nakon njegove smrti, biskup je nazvan Sveti Martin i postao je zaštitnik pijanaca.
:: U 15. stoljeću je pacijentima u njemačkim bolnicama bilo dozvoljeno sedam litara vina dnevno.
:: Dobar čep traje 20 godina. Posle toga ga treba zamijeniti.
:: Degustatori dijele miris vina na aromu i buké. Aroma je svjež, voćni miris grožđa koji se osjeća u vinu, dok je buké dio koji dolazi od fermentacije i starenja. Buké je puno kompleksniji i zreliji.
:: Najbolji način da se otklone fleke od crnog vina je da se tkanina potopi u suho bilo vino prij nego što se mrlja osuši.
:: Istraživanja u Velikoj Britaniji i Americi pokazuju da vino u umjerenim količinama smanjuje rizik od smrti uslijed srčane bolesti. Rizik je manji nego kod ljudi koji uopće ne piju, ali i onih koji pretjeruju sa pićem.
:: 70-87% vina je voda, 12-13% je alkohol, a ostatak čine rezidualni šećer i druge supstance, a okus čini samo jedan mali postotni dio.
:: Crno vino gubi boju starenjem, a bijelo je dobiva.
:: Vina iz hladnijih krajeva su bljeđa, a ona iz toplijih imaju više žutu boju. Što se tiče crnih vina, mlada imaju svijetlo crvenu boju, a starija su tamna, skoro smeđa
Autor: AO (corner@corner.hr)
Objavljeno: 14.8.2003.


Napišite sami recept!
Pretraži tekstove:

Recepte   Cijeli Corner
naslov pripremu
najavu uvod
sastojke

Priča o...
- Vino VI [14.8.]
Tjestenina
Brza tjestenina
- Kukuruzni kruh [22.12.]

S mesom
- Peneti s votkom i slaninom [12.10.]

S povrćem
- Preljev za tjesteninu [7.11.]

S plodovima mora
- Morska tjestenina [21.9.]
Deserti
Napici
- Bitter sweet [14.12.]
Salate
Vegetarijana
- Coleslaw [2.1.]
Meso
Riba
Juhe
Umaci
- Umak od jabuka [16.12.]
Povrće
Dodaci prehrani
- Vitamin C [21.11.]
Dijete
Začini
- Celer [5.2.]
Razno
Home Marketing Mail
© CORNER dnevni elektronski magazin 1999 - 2005.
Sadržaj Cornera ne smije se reproducirati ili prenositi mehaničkim, elektronskim ili bilo kojim drugim sredstvima bez pismene dozvole izdavača
Ako vam je nešto baš zapelo za oko, obratite nam se pa ćemo se dogovoriti :o)
Prvo postavljanje: 08.03.1999.